cingrija

UNESCO-va zaštita širi se na Boninovo i Čingriju?

Izvor: dubrovniknet.hr

Prijedlog novih granica zaštite povijesnog prostora Dubrovnika kao lokaliteta svjetske i nacionalne baštine predviđa proširenje na područja groblja na Boninovu i sklopa Čingrija.

Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije organizirao je međunarodni simpozij „Budućnost povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika – dobra svjetske baštine (UNESCO)“ koji se odvija u okviru EU prekograničnog projekta (Hrvatska – Crna Gora) „Baština – pokretač razvoja“. Među ostalim, predstavljeni su nalazi Studije „Identifikacija i valorizacija prirodne i graditeljske baštine područja Dubrovnika u prostornom kontekstu“ koju je izradio stručni tim (dr Joško Belamarić, Igor Belamarić, Darka Bilić, Ana Šverko i Ambroz Tudor) splitskog Instituta za povijest, Centar Cvito Fisković.

Govoreći o toj studiji dr Joško Belamarić je naglasio potrebu da se iz temelja preoblikuje izjava o Vanserijskoj univerzalnoj vrijednosti (OUV) prema kojoj je Dubrovnik 1979. godine upisan na UNESCO-vu Svjetsku listu. Podsjetio je kako je uz povijesnu jezgru unutar zidina godine 1994. linija zaštite proširena i na predgrađe Pila, Lovrijenac, predio Iza Grada, Lazarete, Revelin i otok Lokrum.

Najvažniji zaključak naše studije, istaknuo je dr Belamarić, svodi se na prijedlog da se zatraži još jedna korektura granica UNESCO-ve zaštite. Ovog puta samo prema zapadu kojom bi se unutar nje našao čitavi prostor gradskog predgrađa zajedno s grobljima na Boninovu i sklopom Čingrija. Nadalje, na nacionalnoj zaštiti, makar će netko reći da se radi o desetljećima zakašnjenja, sugerirali bismo da se pristupi integralnoj zaštiti čitavog prostora od Višnjice do Kantafiga, nadasve Gruža i Lapada, kao i prostora Rijeke dubrovačke koje je dosad bila, posve uvjetno rečeno, zaštićena tek kao „značajni krajobraz“, rekao je dr Joško Belamarić.

Razmatrajući pak pitanja Procjene utjecaja na baštinu (HIA – Heritage Impact Assesment for Dubrovnik) na svjetsku baštinu stručnjaci sa splitskog Instituta za povijest smatraju kako bi valjalo uvesti i tzv. buffer zonu koja se odnosi na Srđ. Riječ je o prijedlogu uspostave nove zaštitne kontaktne zone koja bi trebala sezati skroz do hrpta Srđa. Na sliku Grada reflektira se baš sve što se u tom prostoru događa, a osobito na padinama Srđa, drže splitski povjesničari umjetnosti.

O tim prijedlozima kao i drugim važnim pitanjima budućnosti povijesnog urbanog krajolika Dubrovnika sudionici skupa dogovorit će preporuke i smjernice za zaštitu i upravljanje tim kulturnim i prirodnim vrijednostima.

Vezane vijesti

Komentiranje je onemogućeno za ovaj članak

Copyrıght 2014 SRĐ JE GRAD. SVA PRAVA PRIDRŽANA.