Srđ je Grad

Program

OSNOVNA NAČELA PROGRAMA 

Pluralističko društvo pretpostavlja istovremeno postojanje različitih interesa i njihovu temeljnu ravnopravnost. Ne postoji interes koji bi imao apriori prednost pred ostalima. Međutim, iz toga ne proizlazi da su svi interesi jednako vrijedni, niti da bi svi trebali biti jednako uvaženi. Interesi moraju stupiti u dijalog i kroz dijalog i argumentiranu raspravu izboriti se za vlastiti značaj i  ostvarenje u društvu. Politiku stoga razumijemo kao javni prostor nadmetanja ideja. 

Resursi zajednice, oni prirodni poput mora, vode i šuma, umjetni poput cesta i vodovda, materijalni poput škola i bolnica i nematerijalni poput znanja i zdravlja pripadaju zajednici. Resursi su javno dobro. Stoga je zaštita resursa od vitalnog značaja za zajednicu i njen je temeljni javni interes. Politiku stoga razumijemo kao borbu protiv komodifikacije i privatizacije resursa. 

1.a. Dijalog – etika u sferi političkog djelovanja

Osnovni princip političkog djelovanja stranke Srđ je Grad jest pozivanje na načelo dijaloga.

Dijalog pretpostavlja da se različitosti predrasuda i stavova o pojedinim stvarima ne rješavaju po principu političke, društvene ili ine hijerarhije, gdje netko s pozicije nadmoći provodi svoju volju, mimo obveze prethodnog dijaloga. U nedostatku dijaloga, prijepori kvalitativne naravi rješavaju se kvantitativno, preglasavanjem i svode jednostavno na birački kvantitet određene opcije. Na puku moć. Iako takvo vladanje nije nužno nelegalno, ono je, upravo zbog izostanka dijaloga, redovito nelegitimno. Nastavit ćemo u javnom prostoru graditi polje dijaloga kao preduvjet bilo kojeg ozbiljnijeg konsenzusa.

Stojimo pri uvjerenju da je praksa zaobilaženja dijaloga, odnosno praksa rješavanja pitanja „odozgo“, u vidu nekih unaprijed zadanih formi „modela za sve“ u načelu pogrešna te da je izvor svih povijesnih tragedija. Stoga se zalažemo da se po principu supsidijarnosti društvena pitanja rješavaju „odozdo“, odnosno da se u političkom djelovanju osigura dovoljna razina autonomije, u prvom redu građana u odnosu na bilo koju vlast, potom nižih razina vlasti u odnosu na više. Nedopustivo je da su građani sustavno isključeni iz procesa odlučivanja, da  gradski kotar ne sudjeluje u izradi politika koje se izravno tiču života građana u kotaru, kao što je nedopustivo da država  županijama i gradovima nameće rješenja koja će bitno odrediti budućnost lokalnih zajednica.  Stoga se zalažemo za jačanje lokalne samopuprave i svih oblika participativnosti u upravljanju zajednicom. 

1.b. Zaštita resursa koji su od vitalnoga značenja za lokalne i šire zajednice

Neoliberalni koncept temelji se na pretpostavci da se najviša dobrobit pojedinca postiže ostvarenjem individualnih i poduzetničkih sposobnosti, za što treba osigurati tržište maksimalno oslobođeno svih lokalnih, regionalnih, nacionalnih, pa i nadnacionalnih stega, uz strogu regulaciju individualnih imovinskih prava i obveza. Ukupna uspješnost ovakvog koncepta u suštini se postiže ako uspije sve vrste ljudskog djelovanja podvesti pod tržišnu sferu, tj. ako sve društvene odnose reducira na tržišne.

Logika ove doktrine sasvim je prirodno dovela do toga da se resursi privode svrsi „dobrobiti“ reducirane na dobit. Na taj se način resursi o kojima skrbi neka zajednica moraju najprije „outsourcati“, otrgnuti iz njihove prirodne datosti, učiniti uporabljivima kako bi se potom ta uporabljivost stavila na tržište.

Ono što Srđ je Grad vidi kao ključni politički problem jest nezrelost i nespremnost uže, ali i šire zajednice, da kontrolira proces stavljanja vlastitih prirodnih i gospodarskih resursa na tržište.

Dosad je zajednica, otporima lokalne i nacionalne države unatoč, nastojala kroz demokratsku instituciju referenduma izboriti svoje direktno pravo na kontrolu ovih tržišnih procesa (primjeri su referendum o Srđu kao i onaj o monetizaciji auto-cesta). Uz određene uspjehe tih inicijativa, praksa je pokazala i mnogo negativnih strana. Ponajprije, vlastodršci zakonskim okvirima (izrazito restriktivan zakon kojim se reducira učinkovitost lokalnih referenduma!)  i izravnom političkom agitacijom nastoje isključiti zajednicu iz kontrole ovih procesa. Kada je u pitanju politička agitacija, notorna su dva primjera: s najviše razine vlasti podmeće se teza kako su demokratski mehanizmi odlučivanja „prespori“ s obzirom na brzinu tržišnih utakmica (što je rezultiralo Zakonom o strateškim investicijama); na nižoj razini vlasti primjer jednog dubrovačkog gradonačelnika koji poziva na bojkot referenduma nezabilježen je u političkoj praksi. Stoga, čak i onda kada se zajednica putem udruga civilnog društva i uključi u kontrolu, njezina je moć veoma ograničena. Srđ je Grad će svojim javnim političkim angažmanom podržati nastojanje zajednice da sama odlučuje o svojim vitalnim interesima i uspostavi balans moći u odnosu na privatne interese. Kao i do sada nastavit ćemo javno podržavati i zajedno nastupati sa svim građanskim i/ili političkim inicijativama koje se u svojim lokalnim zajednicama ili na nacionalnoj razini bore protiv ugrožavanja vitalnih interesa, rasprodaje resursa i privatizacije javnih dobara.

Kako bi se sačuvali resursi vitalni zajednici potrebno je:

  1. Definirati one resurse koji predstavljaju sferu tzv. vitalnih interesa zajednice (prirodni, gospodarski, znanstveni resursi…)
  2. Definirati procedure kontrole tržišnih procesa ovih prethodno određenih resursa od vitalnih interesa. Oni se trebaju razlikovati od onih koji nisu od vitalnih interesa, jer bi odlučivanje o njima trebalo biti sveobuhvatnije, složenije i dugotrajnije. Institucija referenduma postala bi obveza u slučaju resursa od vitalnog značaja, čime bi se dalo do znanja mogućim „koncesionarima“ da imaju unaprijed računati na sporost odlučivanja o tim prevažnim pitanjima.
  3. Uzimati u obzir lokalne specifičnosti i lokalnim zajednicama davati zakonsku prednost u odlučivanju nad regionalnim ili nacionalnim interesom (npr. pitanje davanja u koncesiju zračnih i pomorskih luka).
  4. Dok se ovakav vid kontrole i djelovanja ne uspostavi zaustaviti sve procese privatizacije i komodifikacije javnih dobara koji mogu bespovratno ugroziti vitalne interese zajednica.

CILJEVI 

RAZVOJNO PLANIRANJE

1.a. Izrada stručne studije razvoja  koja bi cjelovito obuhvatila potencijale ove regije i odredile smjernice održivog razvoja pokraj ili onkraj monokulture turizma. Premda je ova regija uglavnom orijentirana na turizam, nužno je razvijati i alternative, naročito ukoliko se pokaže da trenutne alternative mogu s vremenom preuzeti primat. Primjerice, moguće je planirati razvoj Dubrovnika kao sveučilišnog grada, u kojem bi turizam postepeno postajao alternativa. Također, moguće je planirati razvoj zdravstvenog ili sportskog turizma u odnosu na masovni izletnički.

1.b. Izrada Plana upravljanja Gradom u kojem bi sudjelovala stručna javnost i zainteresirane udruge i građani. Ovi su procesi našim zalaganjima počeli, ali se i dalje odvijaju sporo i većim dijelom pod kontrolom izvršne vlasti, koja u Planu izbjegava uključiti participativne mehanizme kontrole. Vrlo je važno uzeti u obzir da je Dubrovnik grad pod UNESCO-vom zaštitom i da u planiranju i izvedbi mora moći odgovoriti najvišim zahtjevima, odnosno da Plan upravljanja ne smije biti donesen iz formalnih razloga, nego mora u sadržajnom smislu biti dokument koji će omogućiti dugoročno upravljanje društvenim (demografskim, ekonomskim, urbanističkim) procesima. Paralelno s izradom Plana upravljanja potrebno je izvršiti snažan politički i društveni pritisak na nacionalnoj razini da usvojeni planovi upravljanja dobiju status zakonskih akata.

1.c. Izrada stručne studije prometne povezanosti dio je cjelovitog razvojnog planiranja, budući da su grad Dubrovnik i susjedne općine enklava prometno ovisna o zračnoj liniji s glavnim gradom. Uz činjenicu da je pomorska povezanost potpuno zanemarena, čime regija negira svoj mediteranski položaj, izrada stručne studije prometne povezanosti s maticom zemljom i zemljama Europe nameće se kao vrhunski prioritet.

RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

2.a. Pitka voda, kanalizacija, oborinska odvodnja

Voda je ključna za život i zdravlje i osnovno je ljudsko pravo. Stoga je bezuvjetna obveza lokalne vlasti osigurati pitku vodu svakom kućanstvu. Grad i Vodovod trebaju osigurati svakom članu kućanstva određenu količinu vode besplatno. Veća potrošnja kućanstva bila bi progresivno skuplja tako da se osiguranje ovog prava financijski ne osjeti kao gubitak.

Eliminirati uzroke onečišćenja. Nakon što je konačno dovršen projekt gradnje pročistača, čime su riješena česta zamućenja pitke vode s izvora Omble, ostao je problem utjecaja crnih voda s Grabovice, čija je prisutnost na izvoru Omble dokazana. Niti po koju cijenu ne smije se odustati od zatvaranja i sanacije odlagališta na Grabovici i pronalaženja alternativnog rješenja za CGO Lućino razdolje, jer i Grabovica i Lućino razdolje predstavljaju zdravstvenu i ekološku ugrozu i bitno kompromitiraju kvalitetu pitke vode. 

Osim problema oborinskih voda, koje postojeći sustav ne može apsorbirati zbog erozije na padinama Srđa, kao i zbog nekontrolirane betonizacije gradskih četvrti, dodatni problem predstavljaju ilegalni kanalizacijski spojevi privatnih kuća na sustav odvodnje oborinskih voda.  Postojeći kanalizacijski sustav je pred raspadanjem, što posebno dolazi do izražaja tijekom vršnih opterećenja u sezoni, kada fekalije preplavljuju mnoge gradske plaže. Projekt Aglomeracija Dubrovnik trebao bi riješiti navedene probleme te osigurati siguran i ekološki prihvatljiv prihvat, obradu i deponiranje oborinskih i kanalizacijskih voda na cijelom području grada Dubrovnika. Osim osiguranih sredstava iz EU potrebno je iskoristiti sve lokalne resurse, stručne i financijske, kako bi navedeni projekt bio realiziran po najvišim standardima i u što kraćem roku.

2.b Komunalni otpad

Odustati od Centra gospodarenja otpadom (CGO) Lučino razdolje u Dubrovačkome primorju te usvojiti i početi odmah implementirati najambiciozniji mogući plan gospodarenja otpadom po uzoru na najbolje lokalne zajednice (primjerice Ljubljana), koji će uključivati odabir najbolje tehnologije, razvoj potrebne infrastrukture za prikupljanje otpada i definiranje načina prikupljanja, uz edukaciju javnosti i popularizaciju selektivnog odlaganja otpada

2.c. Promet

Osigurati nesmetan protok cestovnog prometa uz minimalnu emisiju CO2, rasteretiti Grad i prilaze Gradu od prometa turističkih autobusa te riješiti alternativne načine priljeva turista i posjetitelja u Grad.

ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA


Ključ dugoročnoga energetskog planiranja je održiva proizvodnja i ušteda. Energetska politika i potrošnja  ne mogu se planirati bez uvida u stanje infrastrukture, potrebe i mogućnosti uštede. Nakon ovih saznanja potrebno je nastaviti raditi na inovativnim riješenjima koja dovode do smanjenja potreba i rasipanja energije. Lokalna proizvodnja temeljena na suncu, vjetru i moru, kojih u našem kraju ima u izobilju, treba biti implementirana te po mogućnosti integrirana u postojeću mrežu. Ukratko, potrebno je pokrenuti što veće poticaje za korištenje obnovljivih izvora energije, izolaciju postojećih objekata, gradnju nisko energetskih kuća i korištenje niskoenergetskih tehnoloških rješenja i uređaja.  

PRIMJENA MODERNIH ICT RJEŠENJA U UPRAVLJANJU GRADOM, GRADSKIM RESURSIMA I ODNOSIMA S GRAĐANIMA

Razvoj Grada u uvjetima „mrežne ekonomije“ treba se temeljiti na sljedećih nekoliko ključnih smjernica:

-Izgradnja infrastrukture širokopojasnog pristupa internet servisima (od gradskih kotareva, Gradskog vijeća i gradskih ureda, preko gradskih tvrtki i javnih poduzeća) radi efikasnijeg (jeftinijeg i učinkovitijeg) upravljanja gradskim resursima.

-Ulaganje u edukaciju sudionika u upravljanju gradom – korisnika ICT infrastrukture (građana i službenika).

Kreiranje sadržaja i usluga kroz aplikacije kojima će se upravljanje Gradom otvoriti građanima i omogućiti im neposredno sudjelovanje u upravljanju.

-Umrežavanje znanstvenog, obrazovnog, javnog i poslovnog sektora u klaster „proizvođača“ ICT usluga; povratak ili dolazak visokoobrazovanih stručnjaka i stvaranje centra izvrsnosti.

NASTAVAK BORBE PROTIV ŠPEKULATIVNIH PROJEKATA KOJI NEGIRAJU MOGUĆNOST PLANIRANJA VLASTITOGA RAZVOJA

Bez prethodno izrađene studije koja bi definirala smjernice daljnjeg razvoja zajednice, razvijaju se parcijalni projekti, često puta izrađeni pod patronatom trenutnih vlastodržaca, koji predstavljaju kočnicu cjelovitom razvoju. Lokalna zajednica lišava se mogućnosti planiranja vlastitog razvoja, čime joj se nanosi nenadoknadiva šteta.

5.a. Nastaviti koristiti sva raspoloživa sredstva, politička i pravosudna, da se špekulativnom biznisu nekretninama, ponajprije Športsko-rekreacijskom centru s golf igralištem na Srđu,  koji pod krinkom javnog interesa, sporta i rekreacije parazitira na iskorištavanju javnih prostornih resursa u cijelosti stane na kraj.

5.b. Nakon što je u lipnju 2020. godine Gradsko vijeće Grada Dubrovnika nakon šest godina našega inzistiranja napokon ustanovilo raskid koncesijskog ugovora između Grada Dubrovnika i tvrtke Razvoj Golf d.o.o., nužno je stvoriti političke pretpostavke da Županija dubrovačko-neretvanska napokon vrati prostorni obuhvat na zakonitih 100 ha. Temelj za takvu odluku je presuda Visokoga upravnog suda o nezakonitosti povećanja obuhvata na 310 ha, a pretpostavka za to je preuzimanje funkcija odlučivanja u Županiji.

5.c. Stvoriti političke, pravne i ekonomske pretpostavke da Grad Dubrovnik nastavi kontrolirati uvjete prihvata posjetitelja s brodova na kružnim putovanjima u luci Gruž. Ni pod koju se cijenu ne smiju dogoditi pogreške poput naprimjer onih koje je Grad Dubrovnik već napravio s tvrđavom Imperijal na Srđu i Garažom na Ilijinoj glavici, odnosno Grad Zagreb sa zračnom lukom.

5.d U suradnji s partnerima na nacionalnoj razini (naprimjer, strankom Možemo!) vršiti pritisak i lobirati protiv odredbi Zakona o strateškim investicijskim projektima RH (NN 29/18 i 114/18) do njegovoga konačnog stavljanja van snage.

EFIKASNO PROSTORNO PLANIRANJE

Prostorno je planiranje važna i kompleksna djelatnost koja prostor kao važan i ograničeni resurs treba sagledavati u prostornim, vremenskim, društvenim, kulturnim i gospodarskim aspektima. Važan zadatak planiranja uspostavljanje je ravnoteže između privatnog i javnog, a što se vrlo izravno očituje u kreiranju slike grada i kvalitete svakodnevnog života.

Urbanističko planiranje kroz participativne i transparentne metode mora od početka uključiti zajednicu kao svog krajnjeg i aktivnog korisnika. Postojeći urbanistički planovi nemaju tu kvalitetu, te su upravo oni uzrokom devastacije prostora, pretjerane izgradnje, nebrige o javnim sadržajima, uništavanja zelenila i pogodovanja špekulativnim investicijama.

Stoga se zalažemo za:

  • hitnu izradu novoga Prostornoga plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana grada, do čijeg je donošenja nužno staviti postojeći GUP van snage ili u njega intervenirati drastičnim restrikcijama
  • donošenje UPU-a povijesne gradske jezgre s pripadajućim kontaktnim zonama
  • dovršenje Plana upravljanja povijesnom jezgrom 
  • veću participativnost, transparentnost i stručnu neovisnost prilikom izrade nove i izmjena postojeće planske dokumentacije
  • izradu katastra zelenila kojim bi se spriječilo rapidno uništavanje visoko vrijednih, planski sađenih stabala i potaknula njihova zaštita.

KULTURA U FUNKCIJI URBANOGA ŽIVOTA

Premda grad bogate spomeničke baštine, tradicije i kulturne produkcije, Dubrovnik danas ne živi u skladu sa svojim potencijalima u sektoru kulture, pogotovo ne kada su u pitanju suvremene umjetničke prakse. Frustrira upravo golemi nesrazmjer postojećih potencijala i trenutnoga stanja, a tu je diskrepanciju moguće riješiti jedino korjenitim promjenama u valorizaciji kulture u upravljanju gradom. 

Ističemo nekoliko osnovnih točaka našega programa za koje smatramo da su ključne u osmišljavanju novoga načina pristupa institucionalnoj i potpore nezavisnoj kulturi u Dubrovniku:

7.a. Vraćanje snažne funkcije kulturnih vijeća i dugoročno planiranje

Uspostavljanje kriterija stručnosti za izbor članova kulturnih vijeća, čime će se smanjiti ovisnost gradskih institucija u kulturi, kao i dubrovačke nezavisne kulturne scene, o utjecaju dnevne lokalne politike. S jedne strane, time će se spriječiti izravan utjecaj politike na donošenje stručnih odluka u institucijama (zapošljavanje, komercijalizacija prostora, programi…), a također i potaknuti institucije da preuzmu odgovornost za vlastite strateške odluke. Tek smanjenjem ovisnosti o kratkoročnim političkim interesima, uključujući i način imenovanja upravnih odbora, može se ostvariti trajnija kvaliteta i razvoj ustanova u kulturi. Sukladno tome, poticat ćemo provođenje dugoročnih strateških dokumenata poput Strategije razvoja kulture Grada Dubrovnika 2015. – 2025.

7.b Poticanje umrežavanja lokalnih institucija u kulturi 

S obzirom na veličinu i broj stanovnika, u Dubrovniku djeluje relativno velik broj institucija u kulturi, no svjedocima smo da one ne djeluju koordinirano. Djelovanje institucija mora se razvijati u dva smjera: prema boljoj međusobnoj povezanosti te prema boljoj umreženosti u nacionalne i europske projekte. Plan takvoga povezivanja bio je osmišljen kroz kandidaturu Dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020., no taj ogromni kapital stoji zaboravljen i neiskorišten.

7.c Osnivanje društveno-kulturnih centara kao dio strategije razvoja gradskih četvrti

 Dislociranjem različitih kulturnih i edukativnih programa van povijesne jezgre ne samo da se oživljavaju neiskorišteni ili zapušteni prostori, već se sadržaji približavaju korisnicima, a novi društveno-kulturni centri postaju dijelom strategije razvoja pojedinih gradskih dijelova. Prilika je to i za razvoj nezavisne kulturne scene koja je u sličnim gradovima jedan od glavnih motora takvih centara. 

Smatramo da bi se povezivanjem baštine sa suvremenom umjetničkom produkcijom, odnosno, obnovom zapuštenih spomenika, pogotovo još nevalorizirane industrijske arhitekture, mogli trajno riješiti i konkretni problemi radnih prostora kako gradskih institucija u kulturi (depoi, radionice, pokusne dvorane), tako i nezavisne kulturne scene (umjetnički atelijeri, alternativne scene). Grad bi, umjesto ogromnih investicija u novu gradnju, dio potreba za prostorima namijenjenih kulturi trebao riješiti relativno brzom prenamjenom postojećih prostora u srcima gradskih četvrti, kao što je to napravljeno u skladištu Luke Dubrovnik u Gružu gdje je odnedavno djeluje Centar za mlade Dubrovnik. Živi polifunkcionalni i fleksibilni radni prostor namijenjen kulturi i udrugama civilnoga društva vidimo u prenamjeni preostalog prostora navedenog skladišta, kao i kompleksa tvornice TUP-a u Gružu, čime bi se oživio ovaj dio grada, sada potpuno lišen ikakvog kulturno-društvenog sadržaja. Jednako tako, treba nastaviti započeti i nikada do kraja realizirani projekt obnove dvorca Gozze-Gučetić u Mokošici i njegovu prenamjenu u društveno-kulturni centar.

ODRŽIVO UPRAVLJANJE KULTURNOM BAŠTINOM

Opasnost neprimjerenoga odnosa prema Dubrovniku kao gradu na Listi svjetske baštine prepoznat je i od strane UNESCO-a kad je 2014. bila zatražena hitna izrada i implementacija planova i strategija kojima se treba osigurati održivo upravljanje baštinom kao i zakonskog okvira za kruzerski turizam.

Ključan preokret u upravljanju baštinom jest napuštanje poimanja baštine kao resursa za izvlačenje financijske koristi. Pojam održivosti u kontekstu upravljanja baštinom ne odnosi se na ekonomski aspekt njenoga korištenja, već prvenstveno na dodjeljivanje prikladne namjene koja čuva ne samo materijalnu, već i simboličku vrijednost spomenika. Suvremeni pristupi zaštite spomenika naglašavaju očuvanje spomenika u svome prirodnom povijesnom okolišu (Historic Urban Landscape), kao i zaštitu nematerijalnih aspekata spomenika, prvenstveno očuvanje autentičnog načina života unutar urbanih spomeničkih cjelina.

  • U skladu s takvim proširenim pojmom spomeničke baštine, podržavamo napore u smjeru maksimalnoga proširenja opsega kontaktne zone koja u gradskim strateškim dokumentima treba biti tretirana kao aktivna zona (support zone) rasterećenja povijesne jezgre.
  • Podržavamo profesionalan i nepristran pristup izradi pripremnih studija i programa za izradu plana upravljanja zaštićenom povijesnom jezgrom Dubrovnika, uz sudjelovanje predstavnika građana i civilnoga društva te ćemo se i dalje zalagati za kontinuitet izrade plana upravljanja u zacrtanom smjeru iz proračunskih sredstava.
  • Zalagat ćemo se za izradu primjerenoga i efikasnoga zakonskog okvira za izradu i provedbu Planova upravljanja.

Navedene temeljne smjernice za upravljanje baštinom, kao i prioriteti zacrtani planom upravljanja, moraju biti ugrađeni u sve strateške dokumente grada, prvenstveno u Strategiju razvoja.

9. OBRAZOVANJE 

U Dječjim vrtićima Dubrovnik svake je godine sve više upisane djece što je uzrokovano suvremenim načinom života i sociološkim promjenama unutar obitelji.  Istraživanja su pokazala korelaciju između uspjeha u školi i obuhvata djece predškolskim odgojem. U tom smislu, Grad Dubrovnik mora osigurati prostorne, organizacijske i stručne uvjete da svako dijete može biti obuhvaćeno cjelovitim i kvalitetnim predškolskim odgojem. 

Grad treba dati sve od sebe kako bi osigurao uvjete da sve osnovne škole pređu na rad u jednoj smjeni, uz mogućnost pružanja usluge produženog boravka. Također, potrebno je svake godine na vrijeme osigurati dovoljan broj asistenata u nastavi, kao i nadstandardnih sadržaja namijenjenih nadarenim učenicima.

Grad također treba poticati inkluzivnost, solidarnost i izvrsnost i na razinama obrazovanja gdje se ne pojavljuje kao osnivač.

Osim toga, treba poticati izradu, prijavljivanje i realizacije projekata kojim bi se smanjila ovisnost o (isključivo) gradskome proračunu. Kako bi se obrazovnim institucijama pomoglo pri izradi i osmišljavanju projekata, Ured za društvene djelatnosti trebao bi zapošljavati tim stručnjaka koji bi administrativno vodio kroz sve procese apliciranja, provedbe i evaluacije za pojedine projekte na koje bi se zainteresirane institucije prijavljivale (same često nemaju dovoljno stručnu osobu za te aktivnosti, a nastavnici i školsko administrativno osoblje je preopterećeno tekućim poslovima).

Na koncu, treba poticati međusobnu suradnju škola, ustanova u kulturi i organizacija civilnog društva u osmišljavanju i realizaciji kurikulumskih projekata u nastavi i izvannastavnim aktivnostima. 

***

Francuski je filozof Jacques Derrida napisao kako je u suprotnosti s gradom kao živim organizmom nuditi konačna rješenja i gotove recepte, već i zato što oni nadilaze mogućnost dovršenja i dimenzije jedne generacije. Očito je da se procesi koje priželjkujemo ne mogu i neće ostvariti preko noći, no važno ih je što prije trasirati i inzistirati na njihovomu trajnom rješavanju.

***

Tradicijska i ekološka poljoprivreda na području Grada Dubrovnika i okolice

Sjeme očuvanja bioraznolikosti i prehrambene suverenosti

Pratite nas:

Slušanje je prvi korak prema razumijevanju.