kruzer_i_grad

PREŠUĆENE „SITNICE“ – UNESCO I DUBROVNIK

Novi zaključci Odbora za svjetsku baštinu pri UNESCO-u sa sjednice u Krakowu bacaju svjetlo na nisku razinu kompetencija i ukazuju na to da se pitanje Dubrovnika već dugo, ali i dalje ne želi rješavati na Dubrovniku adekvatan i dostojan način.

Na jučerašnjem sastanku gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića s pomoćnikom ministrice kulture Republike Hrvatske Davorom Trupkovićem i pročelnicom Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žanom Baća, vezano uz definiranja proširenja zone zaštite (buffer zona) grada Dubrovnika kao zaštićene svjetske baštine, jedna je „sitnica“ ipak namjerno prešućena.

Naime, Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a, na svom 41. zasjedanju u Krakovu, koje je trajalo od 2. do 12. srpnja 2017. godine, nakon pregleda dostavljenih dokumenata upućuje natrag Republici Hrvatskoj predložene manje modifikacije granica (buffer zonu) povijesne jezgre Dubrovnik kako bi:

„Detaljno objasnila korišteni metodološki okvir i obrazložila predstavljene granice (obrisa) buffer zone, kroz priloženu kartografsku, grafičku i fotografsku dokumentaciju, a osobito s obzirom na zaštitu relevantnih vizualnih odnosa (veza) upisanog dobra s njegovim okruženjem.

Razjasnila kako i do kada će Plan upravljanja biti dovršen te dopunjen potrebnim regulatornim mjerama i mjerama upravljanja koje će omogućiti buffer zoni da učinkovito djeluje kao nadodani (dodani) sloj zaštite upisanog dobra.

I konačno, kako bi ograničili prolaz i sidrenje brodova, jahti i brodica u obalnom području između povijesne jezgre i otoka Lokruma (osim u slučaju malih brodova za prijevoz putnika na otok Lokrum)“.

Drugim riječima, Odbor za svjetsku baštinu vratio je na doradu ono što je Republika Hrvatska dostavila vezano uz poboljšanje statusa Grada Dubrovnika kao dijela svjetske zaštićene baštine. Ne zaboravimo da je utvrđivanje nove buffer zone, kao ispunjavanje ostalih prijedloga bio obveza RH zaključno do 1. veljače 2017. (!), no ono što se u Krakowu predstavilo upravo je doživjelo pravi – debakl!

Nepoznavanje osnova metodološkog pristupa, prespora dinamika rada i implementiranja ključnih novih strateških dokumenta, kao i nepoštivanje nove regulacije morskog pojasa između Grada i Lokruma, zapravo bacaju svjetlo na nisku razinu kompetencija za bavljenje ovakvom problematikom, a jednako tako ukazuju na to da se pitanje Dubrovnika već dugo, ali i dalje ne želi rješavati na Dubrovniku adekvatan i dostojan način.

Ono što ostaje na kraju jest gorak okus istine da UNESCO više skrbi o našoj baštini nego mi sami!

Vezane vijesti

Komentiranje je onemogućeno za ovaj članak

Copyrıght 2014 SRĐ JE GRAD. SVA PRAVA PRIDRŽANA.