Obrazovanje- vrtići i osnovne škole

 

Vrtići, predškolske ustanove

U Dječjim vrtićima Dubrovnik svake je godine sve više upisane djece što je uzrokovano suvremenim načinom života i sociološkim promjenama unutar obitelji.  Dječji vrtići Dubrovnik izradili su Strategiju do 2030. godine iz čije se demografske analize jasno vidi da u sljedećem petogodišnjem razdoblju treba planirati kapacitete za obuhvat još 300-injak djece. Treba znati da je i u prethodnih 8 godina broj djece narastao s cca. 1400 na 1730 (14. rujna 2014.)

Kako je krajem 2014. godine isplaćen kredit za obnovu Palčice koji je godišnje nosio ratu od 4.500 000 kuna, tim se sredstvima sad može raspolagati (Grad  je Proračunom izdvajao 24 500 000 za Dječje vrtiće, 20 000 000 za plaće, ostatak za investicije). Ta bi se sredstva morala i dalje izdvajati za investicije, ponajprije za vrtić Palčicu (već postoji idejno arhitektonsko rješenje) i za obnovu i eventualnu nadogradnju vrtića Pčelica u Mokošici. Dakle, novac koji se dosad išao na rate kredita i dalje bi trebao biti osiguran za investicije u vrtiće, čime bi se omogućilo mjesto u vrtićima za svako dijete, a otvorila bi se i nova radna mjesta.

Iz sadašnjeg financijskog izvješća Vrtića vidljivo je da za plaće zaposlenih Grad izdvaja oko 20 milijuna kuna, dok na rashodovnoj strani taj trošak iznosi oko 23 milijuna kuna, čime Grad pokriva 88 % plaća u Vrtićima. Ukoliko bi Grad iz Proračuna preuzeo obvezu pokrivanja troškova plaća u cijelosti, za 3 milijuna kuna bi se mogli smanjiti vlastiti prihodi (naplata cijene vrtića od roditelja), čime bi se sadašnja cijena vrtića mogla smanjiti za 150 kuna mjesečno po djetetu. Umjesto sadašnje diferencirane cijene; 450, 550 i 650 kn, nova bi cijena bi iznosila 300, 400 i 500 kn. Ukupno godišnje rasterećenje roditelja iznosilo bi po  1.800 kuna.

Grad Dubrovnik mora razmišljati kako nekretnine koje su u vlasništvu Grada prenamijeniti u vrtiće, posebice u Mokošici u kojoj Grad iz proračuna izdvaja veliki novac za unajmljivanje privatnih prostora za potrebe vrtića, a pritom postoje nekretnine u vlasništvu Grada koje bi se adekvatnom prilagodbom svim pedagoškim standardima mogle namijeniti za potrebe Dječjih vrtića Dubrovnik.

Nužno je ojačati stručne timove u Dječjim vrtićima kako bi se poboljšala prvenstveno primarna skrb djece.

 

Osnovne škole

 

Grad treba osigurati uvjete kako bi sve osnovne škole prešle na rad u jednoj smjeni, za što je potrebno realizirati investicije koje će omogućiti postizanje ovog cilja.

OŠ Marin Getaldić

Sadašnji je prijedlog gradske uprave o preseljenju starijih razreda u školu Centar, a smještanje mlađih razreda u zgradu na adresi Ilije Sarake 7 neprimjeren jer učenike od 1. do 4. razreda seli iz idealnih uvjeta u prostor koji tek rubno zadovoljava pedagoške standarde  (nema dvorište ni dvoranu).  Škola Centar s dvorištem, školskom dvoranom i arheološkim vrtom treba ostati idealno okruženje za razvoj i učenje djeci mlađih razreda, dok za starije osnovnoškolce treba pronaći alternativan i adekvatan prostor. Smatramo da bi se mogao razmotriti prijedlog da se za to namijeni prostor Lazareta. Tri lađe Lazareta (od 3. do 5.)  manjim bi se zahvatima mogle transformirati u 10 potrebnih učionica s kabinetima, knjižnicom i specijaliziranom informatičkom učionicom, multifunkcionalnom dvoranom za tjelesni odgoj i priredbe te uredima potrebnim  za rad škole. Time bi se očuvala tradicija lokacije, a povijesni bi prostor dobio primjerenu edukativnu namjenu.

Istovremeno, prostor u ulici Ilije Sarake mogao bi poslužiti za Kulturni centar za djecu i mlade. Tu bi mogle djelovati razne udruge za mlade i djecu. Zapošljavao bi barem dva pedagoška djelatnika (muzejski i glazbeni pedagozi, odgajateljice, učiteljice) te volontere i studente pedagoških studija.  Tijekom cijele godine centar bi bio na raspolaganju dubrovačkoj djeci kao i svim malim gostima – domaći i stranim na način da bi se organiziralo vođenja djece u malim grupama po gradu, te razne  igre kroz grad s ciljem upoznavanja grada i njegovih povijesnih priča i zanimljivosti . Budući da je prostor u Ilije Sarake crkveni (biskupski) sigurno bi naišli na odobravanje Biskupije za ovakve programe i namjenu.

 OŠ Lapad  

Problematika jedne smjene riješila bi se:

  1. ) nadogradnjom škole na Glavici (koja je u tijeku) i
  2. nadogradnjom (odnosno izgradnjom) škole na Montovjerni. Taj je projekt započet, ali je iz nepoznati razloga zastao, trebalo bi ga ponovno pokrenuti, do kraja ga izraditi, aplicirati na EU fondove i dovesti priču do kraja, kako je roditeljima godinama obećavano.

 

Mobilnost, veća nezavisnost osnovnih škola, vrtića, kao i svih drugih gradskih institucija i njihova povezanost

 

Grad bi trebao poticati međusobnu povezanost obrazovnih i kulturnih institucija. Može se primijetiti kako te institucije ni zasebno, svaka na svom području, ne surađuju dovoljno i nisu dovoljno umrežene, a onda nastavno na to, nedovoljno surađuju s institucijama iz područja društvenih djelatnosti (primjer- svake godine osnovne škole organiziraju gradsku smotru osnovnoškolaca i srednjoškolaca Lidrano u Kazalištu Marina Držića i Kazalište, koje je gradsko, dostavi osnovnoj školi, koja je na gradskom proračunu, račun za najam).

Nadalje, svakako poticati (financijski) međusobnu suradnju, zajedničke projekte, suradnju s drugim institucijama (školama, muzejima, galerijama…) i izvan Grada i županije (međunarodna suradnja).

Trebalo bi poticati izradu, prijavljivanje i realizacije projekata kojim bi se smanjila ovisnost o isključivo gradskom proračunu. Kako bi se školama i institucijama u kulturi pomoglo pri izradi i osmišljavanju projekata Ured za društvene djelatnosti trebao bi zapošljavati tim stručnjaka koji bi administrativno vodio kroz sve procese apliciranja, provedbe i evaluacije za pojedine projekte u koje bi se zainteresirane institucije prijavljivale (same često nemaju dovoljno stručnu osobu za te aktivnosti, a nastavnici i školsko administrativno osoblje je preopterećeno tekućim poslovima).

Isto se odnosi na sve gradske institucije u kulturi koje bi trebalo poticati (financijski) da sudjeluju u natječajima za EU fondove kako bi bile manje ovisne o gradskom proračunu, time mobilnije, programski raznovrsnije i više u skladu sa suvremenim europskim kretanjima u kulturi. To je jedini način za jačanje nezavisne scene koja kritički promišlja vrijeme i prostor. Iz istog razloga dodatno poticati povezivanje obrazovnih i kulturnih institucija kako bi se stvarala i odgajala kulturna publika, a onda samim time i stvaratelji i očuvatelji kulture.

Vezane vijesti

Komentiranje je onemogućeno za ovaj članak

Copyrıght 2014 SRĐ JE GRAD. SVA PRAVA PRIDRŽANA.