Girl on phone with social media chalkboard

Informacijske i komunikacijske tehnologije – pokretač razvoja Grada

Brojne probleme i izazove kojima svjedočimo,prouzročene nekontroliranim turističkim rastom i pritiskom na baštinu, infrastrukturu, ali i na način života, možemo, implementacijom modernih tehnoloških rješenja, preokrenuti u prednosti. Razvojem specifičnih rješenja, uz sudjelovanje znanstvenih institucija Grada, tržišno orijentiranih tvrtki, mladih tvrtki u nastajanju te udruživanjem s iskustvima najboljih svjetskih eksperata u pojedinim područjima, možemo stvoriti potrebne kompetencije za rješavanje sličnih problema i van okvira grada i lokalne zajednice.

Gradska uprava treba nizom programa i inicijativa opisanih u našem programu stvoriti preduvjete za rast broja zaposlenih u digitalnoj ekonomiji, najvažnijem pokretaču konkurentnosti i ekonomskog rasta.

ICT inovacije i primjena modernih rješenja temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama nužne su za održavanje konkurentne pozicije u bilo kojoj poslovnoj djelatnosti, pa tako i u upravljanju gradom i gradskim resursima, odnosu s građanima, stvaranju novih prilika i otvaranju novim idejama za inovativne modele poslovanja, koje danas ne možemo ni predvidjeti. Grad, zajedno sa susjednim općinama, treba stvoriti preduvjete za rast broja zaposlenih u ovom sektoru, posebno iz razloga trenutne orijentacije na isključivo turističku gospodarsku djelatnost nedovoljno spregnutu s ostalim gospodarskim granama koje grad i okolica mogu razvijati.

Turizam je glavna gospodarska djelatnost. Treba, međutim, voditi računa o činjenici da ćemo bez pametnih rješenja u domeni planiranja, upravljanja prometom, komunalnom infrastrukturom, lancima opskrbe, bez inovativnih rješenja namijenjenih posjetiteljima i stanovnicima te nastavkom stihijskog razvoja turističke djelatnosti ugroziti  vlastiti gospodarski opstanak.

Veliki turistički pritisak na povijesnu jezgru i infrastrukturu grada u cjelini mijenja navike lokalnog stanovništva, ali i doživljaj posjetitelja i negativno utječe na Grad koji se zbog svoje vrijednosti nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene svjetske baštine.

Dubrovnik je suočen s konstantnim vršnim pritiskom na cestovnu, vodoopskrbnu, kanalizacijsku i elektroenergetsku infrastrukturu. Rezultat su brojni incidenti koje građani redovito prijavljuju postojećim komunikacijskim kanalima. Iako je ovo otvaranje komunikacijskih kanala dobar početak, trenutno implementiranim sustavima upravljanja infrastrukturom nedostaju jasno predočeni planovi i procedure kao i povratne informacije o učinjenome.

Stoga pred Gradom stoje novi izazovi u smislu upravljanja turističkim pritiskom i infrastrukturom, izazovi koji se mogu uspješno savladati inovativnim tehnološkim rješenjima. Osnovne preduvjete za uspješno hvatanje u koštac s navedenim problemima Grad Dubrovnik već ima:

  • usvojenu strategiju razvoja Smart City Dubrovnik
  • znanstveni temelj u Sveučilištu Dubrovnik
  • 200 zaposlenih u ICT sektoru u tvrtkama koje uspješno opstaju u tržišnim uvjetima
  • aktivno sudjelovanje u europskim organizacijama koje se bave održivim razvojem gradova i primjeni ICT rješenja u toj domeni, te povećanje broja radnih mjesta u digitalnoj ekonomiji (URBACT, TechTown)
  • već pokrenute inicijative za otvaranjem novih tvrtki i razvoj suradničkih modela kroz klastere gdje mladi stručnjaci mogu realizirati svoje poslovne ideje
  • već započete pilot programe suradnje s vodećim tvrtkama u pojedinim ICT područjima

Ovu suradnju lokalne tvrtke trebaju prepoznati kao potencijal za stjecanje potrebnih kompetencija i izradu specifičnih rješenja, koja kroz marketinške kanale tih tvrtki mogu izaći iz lokalnih okvira i svoje poslovne aktivnosti realizirati na globalnom tržištu.

Nekoliko je ključnih smjernica oko kojih rad treba graditi razvoj temeljen na ICT

Infrastruktura

    • Osiguranje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internet servisima (od gradskih kotareva, gradskog vijeća i gradskih ureda, preko gradskih tvrtki i javnih poduzeća).
    • Ulaganje u infrastrukturu  treba biti gradski razvojni projekt, a ne usputni rezultat nekog komercijalnog rješenja kao što je danas slučaj s „besplatnim internetom“. Taj se projekt mora financirati proračunskim novcem u svim fazama životnog ciklusa,od plana do izvedbei implementacije pa do faze održavanja.
    • Iskoristiti postojeću infrastrukturu i servisa eGrađani kao temelj za sva ICT rješenja koja zahtijevaju autentikaciju

Edukacija

    • Školskim programima, besplatnim radionicama za građanstvo, ciljanim edukacijama sudionika u upravljanju gradom i javnim tribinama ukazati na mogućnosti koje donose nove informacijsko komunikacijske tehnologije.
    • Poticajima i subvencijama financirati troškove općih i stručnih edukacija iz ICT domene
    • Sve obrazovne institucije kojima je osnivač Grad Dubrovnik financiranjem osoblja i troškova opremanja poticati na programe edukacije u ICT domeni
    • Poticati aktivnosti zajednica tehničke kulture koje imaju ICT programe
    • Poticati edukaciju na rješenjima s pristupom otvorenom kodu i slobodnom softwareu

Sadržaji, usluge za građane

Komunikacijska platforma GradZaGrađane

    • Potrebno je kreirati sadržaje i usluge kroz razne aplikacije kojima će se upravljanje Gradom otvoriti i približiti građanima i omogućiti da građani budu neposredni sudionici u upravljanju
    • Web portal Gradske uprave mora biti otvoren za dvosmjernu komunikaciju Građani – Uprava, ne za objavu gotovih dokumenata i zaključaka.
    • Web portal Grada treba predstavljati  središnje mjesto komuniciranja građana i upravnih struktura Grada. (ne mislimo da je to jedino središnje mjesto). Svaki vijećnik dužan je održavati kontakt s građanima koji ga biraju korištenjem servisa na ovakvom portalu. Portal i implementirani servisi  osnova su  platforme na kojoj građani, stručna zajednica i gradske službe dijele ideje i pripremaju projekte. (Plasman i razmjena ideja razvoja i uređenja gradskih naselja, pružanje potrebne stručne pomoći u realizaciji od ideje do izvedivog projekta)
    • Građani trebaju imati mogućnost izravno, od svojih vijećnika, saznati njihova razmišljanja i stavove o određenim temama o kojima će se raspravljati na Gradskom vijeću. Trebali bi imati i mogućnost predlagati rješenja, dati svoje mišljenje  o nekom prijedlogu i tako izravnije sudjelovati u donošenju odluka
    • Na isti je način potrebnopomoći rad i osnažiti ulogu gradskih kotareva, javno objavljenim programima rada, aktualnim pitanjima građana i mogućim rješenjima, mobilizacijom sudionika rasprava korištenjem društvenih mreža, najavama organiziranih susreta s predstavnicima izvršne vlasti ili rukovoditeljima javnih poduzeća u čijoj je nadležnosti određeni problem.
    • Zajednički pozivni centar i portal za gradske službe i javna poduzeća u kojima Grad ima vlasnički udio građanima će olakšati  prijavu i praćenje rješavanja problema (od servisnih informacija i komunalnih problema do pritužbi građana)

Otvoreni izvori podataka

    • Standardizirati, skupiti na jednoj logičkoj lokaciji i potom omogućiti pristup javnim podacima gradske uprave i svih  gradskih institucija
    • Otvaranje ovih izvora podataka na siguran način omogućit će uspostavu korelacijskih odnosa među raznovrsnim podatkovnim izvorima; omogućit će nova znanja nastala na temelju takvih analiza, kao i razvoj niza servisa i sustava koji će te podatke moći koristiti (od znanstvenih analiza do svakodnevne primjene u upravljanju prometom ili primjerice povezivanju lokalnih proizvođača i potrošača) dajući dodatnu vrijednost kako građanima ili gradskim institucijama kao krajnjim korisnicima, tako i tržišno orijentiranim tvrtkama koje na takvim otvorenim podacima mogu stvarati specifična rješenja.

Gradski proračun i sudjelovanje građana

    • Gradski proračun građanima mora biti predstavljen kroz interaktivni sustav koji omogućava pregled, ocjenu i utjecanje na pojedine proračunske pozicije i ujedno mora biti povezan sa detaljnom dokumentacijom koju pripremaju stručne službe gradske uprave. Sva dokumentacija o realizaciji pojedinih proračunskih pozicija mora građanima biti predstavljena na pojednostavljeni i razumljiv način
    • Građani mogu predlagati projekte financirane proračunskim novcem te tako započeti proces izrade prijedloga proračuna po bottom-up načelu. Ovaj projekt može se pilotirati na razini gradskog kotara za projekte redovnog održavanja i unapređenja infrastrukture, a iskustva na tako stečenom pilotu mogu se primijeniti na izradu prijedloga na razini gradskog proračuna.
      Ove će aktivnosti dovesti do dostavljanja razvojnih projekata van političkog kontekstate će dodatno osnažiti građane za sudjelovanje u procesu.
      Od osobite je važnosti kontinuitet glavnih razvojnih projekata grada, a depolitiziranje u toj sferi prvi je korak prema stvaranju skupa projekata koje će snažno podupirati sve buduće gradske uprave bez obzira na političko opredjeljenje.

Zajednički nastup, uloga Sveučilišta i klasteri

    • U ovoj branši potrebno je neprestano ulaganje u znanje, razvoj i istraživanje. Dinamika promjena sve je brža, opseg i posljedice promjena sve su veće. Tvrtke koje žele opstati u ovom sektoru trebaju posebne odjele za razvoj i istraživanje. Potrebno je usmjeriti suradnju između lokalnih ICT tvrtki i Sveučilišta u Dubrovniku. U  okviru  zajedničkih programa s tvrtkama koje nastupaju na tržištu moguće je ponuditi usluge istraživanja i razvoja i studente uključiti u rad na konkretnim projektima. Ovakvim umrežavanjem poslovnog, znanstvenog i obrazovnog, Dubrovnik može postati centrom izvrsnosti u području ICT usluga, može zadržati visokoobrazovane stručnjake  i stvoriti zdravu atmosferu nadmetanja u izvrsnosti.
    • Poticati otvaranje znanstvenih kompetencija Sveučilišta kroz poticanje SpinOff tvrtki
    • Ulaganjem u SpinOff projekte olakšati pokretanje i razvoj inovativnih mladih tvrtki i zadržavanje stručnjaka.
    • Olakšati pokretanje mladih i inovativnih tvrtki koje poslovne ideje temelje na primjeni i razvoju suvremenih ICT rješenja
      • Poreznim olakšicama i poticajima zapošljavanja visokoobrazovnog kadra
      • Financiranjem troškova specijalističke edukacije
      • Kupovinom vlasničkog udjela u tvrtkama koje će razviti i implementirati proizvod/uslugu za lokalnu zajednicu  i tako otkupiti vlasnički udio.

Učinkovitija gradska uprava

    • Potrebno je omogućiti dijeljenje istovrsnih servisa među sudionicima u upravljanju Gradom. Gradske tvrtke trebaju voditi objedinjeno planiranje i nabavu za određene grupe materijala i usluga koje su im potrebne za svakodnevno poslovanje. Dobivenim uštedama izravno se dokazuje odgovorno upravljanje.
    • Moguće je smanjiti troškove platnog prometa za gradske usluge i to uvođenjem automatskih sustava naplate u gradskim uredima i javnim prostorima, koji mogu imati višestruku ulogu (izdavanje karata, platomati).
    • IT rješenja mogu donijeti uštede objedinjavanjem procesa planiranja i nabave materijala i usluga za gradsku upravu i poduzeća u kojima Grad ima poslovne udjele.
    • Poticati primjenu IT rješenja temeljenih na načelima slobodnog softwarea

Koordinacija aktivnosti razvoja ICT infrastrukture

Koordinaciju aktivnosti razvoja ICT infrastrukture i servisa u Gradu mora obavljati posebna institucija (Zavod za razvoj informacijskog društva)  koja se brine o portfoliu projekata, usklađuje ga s prethodno izrađenom strategijom ICT razvoja grada, dinamici realizacije i sinkronizaciji s ostalim projektima (ne izvodi ih već u izvedbu uključuje tvrtke i IT zajednicu na tržištu). Kako grad dijeli slične probleme sa susjednim općinama i ima slične zahtjeve po pitanju razvoja informacijskog društva, logično je ovakvu instituciju osnovati zajedno u suradnji sa Županijom i ostalim jedinicama lokalne samouprave s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Institucija treba nekolicinu zaposlenih s jakim kompetencijama u upravljanju projektima i volonterski pristup članova stručne ICT zajednice, predstavnika gradskih upravnih odjela, predstavnika građana i civilnih udruga, kao i predstavnika gospodarskih udruženja.

#prostorZAPametnijiGrad, #prostorZAInovacije, #prostorZAPovratak, #prostorZAAgilne, #prostorZAGeekove

Vezane vijesti

Komentiranje je onemogućeno za ovaj članak

Copyrıght 2014 SRĐ JE GRAD. SVA PRAVA PRIDRŽANA.